Virtualna izložba povodom trideset godina neovisnosti Republike Hrvatske

NARODNA ZAŠTITA OPĆINE RIJEKA

UVOD

U jeku pregovora o razrješenju državne krize između republika tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te raspisivanja referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske 19. svibnja 1991. godine kada su građani odlučivali o budućnosti Hrvatske, stvorena je formacija Narodna zaštita, preteča hrvatske vojske. Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike na temelju neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjelih daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize. Datum 25. lipnja kasnije će biti proglašen u Republici Hrvatskoj spomendanom, kao Dan neovisnosti. Upravo je ishod referenduma bio polazište donošenja Odluke o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine. Tom odlukom Republika Hrvatska formalno pravno postaje samostalna i suverena država. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Osamostaljenju Hrvatske i raspadu Jugoslavije protivio se, instrumentaliziran od velikosrpskih beogradskih krugova, dio pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Misija europskih promatrača na pregovorima u svezi odlaska JNA iz Rijeke

Dolazak europskih promatrača u Rijeku (Francuzi), Brajdica

Odlazak JNA iz Rijeke

OSNIVANJE NARODNE ZAŠTITE

Dakle, u takvom okruženju borbe za samostalnu državu te atributa „koji krase jednu samostalnu državu, (….), pojavila se potreba za organizacijom Narodne zaštite na razini općina i gradova. Zadatak koji je NZ trebala preuzeti bila je zaštita građana i imovine u ratnim uvjetima i kriznim situacijama, do kojih je u 1990. i 1991. godini dolazilo sve više i više.“[1] Dana 13. ožujka 1991. predloženo je ustrojavanje organizacije pod nazivom Narodna zaštita, kao nenaoružane organizacije na  dobrovoljnoj osnovi i samoorganizaciji građana. Takvo ustrojstvo i zadaće usvojilo je i Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka kao i novoustrojeno Međustranačko vijeće, koje je svoju prvu sjednicu održalo 15. ožujka. Toga dana, na sjednici Međustranačkog vijeća, pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje  Tuđmana, osnovana je Narodna zaštita s ciljem obrane Domovine. Od 5. travnja 1991. nadalje počinju se formirati postrojbe Narodne zaštite na dobrovoljnom načelu najprije u Zagrebu, a potom i u ostalim slobodnim mjestima u Republici Hrvatskoj.

[1] Narodna zaštita u Domovinskom ratu, Najam-Dujić-Posilović, Zagreb, Udruga dragovoljaca Narodne zaštite Domovinskog rata, 2002., str. 12

Iskaznica Narodne zaštite

Poleđina iskaznice Narodne zaštite

Upute o osnivanju Narodne zaštite

Republički stožer  Narodne zaštite osnovan je temeljem Naredbe o osnivanju stožera Narodne zaštite od 30. srpnja 1991. godine, koju je potpisao tadašnji ministar obrane RH, dr. Šime Đodan.  Prethodile su Upute o zadacima, organiziranju i djelovanju odreda Narodne zaštite Republike Hrvatske donesene na temelju točke 5. Odluke Vrhovnog državnog vijeća RH od 29./30. lipnja 1991., koje također potpisuje tadašnji ministar obrane RH, dr. Šime Đodan. Na općinskoj razini ustrojeni su međustranački koordinacijski odbori, a predsjednik odbora bio je iz redova većinske stranke u općinskoj skupštini. Odredi Narodne zaštite osiguravali su sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd. Narodna zaštita  ustrojila je vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizirala samostalnu neprekidnu radiovezu, obavljala neprekidne noćne ophodnje, osposobljavala postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost i sl. Svojim požrtvovnim radom te terenskim aktivnostima Narodna zaštita 23. travnja 1991. omogućuje mirno i sigurno ustrojavanje Zbora narodne garde.

Narodna zaštita Općine Rijeka bila je organizirana, od ukupno pedeset šest, u pedeset četiri mjesne zajednice, što sačinjava sadašnje jedinice lokalne samouprave, i to gradove Rijeku, Bakar, Kastav, te općine Čavle, Jelenje Kostrenu, Kraljevicu, Klanu, Viškovo.[1]

 

[1]  Zakon o područjima županije, gradova i općina donesen je krajem 1992., objavljen u Narodnim novinama br. 90/92.

Iskaznica Narodne zaštite

Izvješće Tijela za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zaštite Općine Rijeka koje je osnovano 30.6.1991. pri Skupštini općine Rijeka, te zadacima do 2.8.1991.

Naredba o osnivanju stožera Narodne zaštite od 30. srpnja 1991. koju potpisuje ministar Šime Đodan, u svrhu organiziranja otpora protiv sprječavanja napada u gradovima i općinama

Rješenje kojim se budući zapovjednik Republičkog stožera Narodne zaštite, Antun Abramović imenuje koordinatorom odreda Narodne zaštite RH, u Zagrebu 9. srpnja 1991. Dokument potpisuje ministar obrane dr. Šime Đodan

Upute o zadacima, organiziranju i djelovanju odreda Narodne zaštite Republike Hrvatske, prvi dokument koji potpisuje zapovjednik Republičkog stožera Narodne zaštite u Ministarstvu obrane, Antun Abramović, 30. srpnja 1991.

Upute o zadacima, organiziranju i djelovanju odreda Narodne zaštite Republike Hrvatske donesene na temelju toč. 5. Odluke Vrhovnog državnog vijeća RH od 30. lipnja 1991., potpisao je tadašnji ministar obrane RH, dr. Šime Đodan u Zagrebu, 12.7.1991.

Blokada vojarni JNA

Dana 13. rujna 1991. donesena je Odluka hrvatskog državnog vodstva o blokadi vojarni JNA u Hrvatskoj. Sljedećeg dana, snage Zbora narodne garde, MUP-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj. Otada Narodna zaštita drži u blokadi većinu vojnih objekata: vojarne, ustanove i skladišta, sudjeluje u zauzimanju vojnih objekata  u zemlji, a i samostalno zauzima vojne objekte od JNA i izvlači borbena sredstva i streljivo iz osvojenih vojnih objekata i skladišta.  Također, iz osvojenih vojnih objekata prevozi oružje i streljivo na sva bojišta u Hrvatskoj, osigurava sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, mostove, skladišta strateških sirovina itd., minira i razminirava sve značajne prometnice, učinkovito sprječava djelovanje snajperista, samostalno i u suradnji s drugima proizvodi razne vrste oružja, popisuje vojne stanove, osposobljava svoje pripadnike za uspješno korištenje oružja, mina i drugih eksplozivnih naprava. Iz postrojbi Narodne zaštite popunjava se Zbor narodne garde te Ministarstvo unutarnjih poslova.

Dokument kojim Stožer Narodne zaštite Općine Rijeka obavještava Lučku kapetaniju Rijeka o formiranju Pomorskog odreda Narodne zaštite, 5. listopada 1991.

Zauzimanje vojarne „Sv. Katarina“ nakon odlaska JNA iz Rijeke

Odlazak pješadije JNA iz Rijeke

Eksplozija vojnih skladišta na Zahumu, Grobničko polje, jesen 1991.

Promjena nadležnosti

Ministar obrane 5. listopada 1991. godine donosi naredbu:

  1. da se zapovjedništva i odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, zapovjedništva Operativnih zona i zapovjedništva gradova;
  2. da odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni; obvezuju se zapovjedništva Operativnih zona i zapovjedništva gradova;
  3. da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Sukladno čl. 6. Odluke o ustrojstvu domobranstva od 31. prosinca 1991., vojni obveznici, pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe domobranstva, a svi drugi, ostaju u Narodnoj zaštiti, koja ustrojstvom domobranstva nije ukinuta.

Knjiga izdanih iskaznica
 
 

Izvješće o radu Komisije za prijedlog Izviješća o radu Narodne zaštite Općine Rijeka upućeno  Stožeru Narodne zaštite Općine Rijeka od 9.3.1992. Komisija je formirana po odluci Zapovjednika Narodne zaštite Općine Rijeka i Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka, 02.3.1992.

Dopis o uključenju Gorske službe spašavanja, stanica Rijeka u redove Zbora narodne garde, 11.9.1991.

Ovlaštenje predstavnicima Narodne zaštite, jedinicama Pomorskog odreda o suradnji s predstavnicima Hrvatske vojske ili Kriznim stožerom o nabavi opreme za pomorsko djelovanje od 29. 11. 1991.

NARODNA ZAŠTITA OPĆINE RIJEKA

Organiziranje Narodne zaštite Općine Rijeka

Dana 30. lipnja 1991. godine Općinski sekretarijat za narodnu obranu  dobio je Naredbu Ministarstva obrane o osnivanju tijela za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zaštite.  Rješenjem Skupštine Općine Rijeka od 30. lipnja 1991. imenovano je tijelo za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zaštite u sastavu: koordinator Dušan Širola, stručni savjetnik u Općinskom sekretarijatu za narodnu obranu, tajnik Josip Lulić, tajnik Skupštine, Loren Horvat, stručni suradnik za Civilnu zaštitu u Općinskom sekretarijatu za narodnu zaštitu. Dana 22. srpnja 1991. održan je sastanak sa koordinatorima odreda Narodne zaštite iz mjesnih zajednica. Cilj sastanka je utvrditi zadatke koordinatorima na formiranju jedinica Narodne zaštite te kriterijima, davanju neposrednih zadataka koordinatorima. Bilo je potrebno od 24. do 27. srpnja 1991. stupiti u kontakt s predsjednikom, odnosno tajnikom mjesne zajednice.  Dakle, organiziranje Narodne zaštite u Rijeci započelo je po mjesnim zajednicama tako da se svaki odred Narodne zaštite (ONZ)  osnivao i početno djelovao samostalno na  čelu s koordinatorom za Narodnu zaštitu (NZ) kojeg je odredila mjesna zajednica (MZ). Nakon imenovanja zapovjednika i zamjenika zapovjednika odreda Narodne zaštite od strane Općinskog stožera Narodne zaštite organizirani su Stožeri odbora Narodne zaštite koji su nositelji svih daljnjih aktivnosti u odboru Narodne zaštite. Trebalo je održati sastanak sa Savjetom mjesnih zajednica i Stožerom Civilne zaštite. Stožer Civilne zaštite treba predložiti zapovjednika jedinice Narodne zaštite, te nastaviti animiranje na uključivanju u odrede Narodne zaštite te pripremati za obuku. Narodna zaštita stvorena je na načelima Civilne zaštite u pripremama i zadacima u organiziranju „nenaoružanog oblika otpora“ što uključuje osiguranje smještaja jedinica, ishrana i zbrinjavanje povrijeđenih i ranjenih iz jedinica, priprema i organizacija tajnih baza i skloništa te ostali oblici nenaoružanog otpora.  Međutim, slijedom zaštitno-obrambenih aktivnosti Narodna zaštita izašla je iz prvotnih zadaća Civilne zaštite[1] te postaje organizacija s vojnim ustrojem i posebnim zadacima. Narodna zaštita Općine Rijeka bila je po zapovjednoj liniji podređena Republičkom stožeru Narodne zaštite, Kriznom stožeru Općine Rijeka i po osnutku Operativnoj zoni Rijeka. Na razini mjesnih zajednica Narodna zaštita je koordinirala svoje aktivnosti s Kriznim stožerom mjesnih zajednica.

Zadaće odreda Narodne zaštite:

  1. zaštita vitalnih objekata na području mjesnih zajednica;
  2. stalna aktivna prisutnost u prostoru mjesnih zajednica (patrole) radi ublažavanja mogućnosti okupljanja i djelovanja neprijateljski raspoloženih pojedinaca;
  3. razvijena obavještajna djelatnost radi sumnje u osobe, potencijalne neprijatelje i sprječavanje subverzivne i inkriminirane djelatnosti potencijalnih neprijatelja;
  4. blokiranje i zaprečivanje putova jedinicama  JNA, zbrinjavanje i opremanje vojnika (odjeća i obuća zbog masovnih prebjega vojnika);
  5. zaštita zborišta jedinica HV pri ustrojavanju (111. br. HV),
  6. aktivno sudjelovanje u okruženjima i osvajanjima vojarni,
  7. obavještajna djelatnost vezana uz objekte bivše JNA,
  8. izviđačka aktivnost na moru,
  9. utovari i istovari raznog oružja po preuzimanju skladišta u Delnicama,
  10. spašavanje zalutalih na Velebitu po OGSS.
  1. Štab (Stožer) Narodne zaštite Općine Rijeka
    Ukupno: 9 organiziranih pripadnika NZ
  2. Prištabske (Pristožerne) jedinice
    • Gorska služba spašavanja
      Ukupno: 32 organizirana pripadnika NZ
    • Jedinica veze
      Ukupno: 38 organiziranih pripadnika NZ
    • Interventna jedinica
      Ukupno: 14 organiziranih osoba

[1] Vidi: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o općenarodnoj obrani , NN br.47/1990. od 14.11.1990.

Dokument o aktiviranju Radio kluba Rijeka, 10.12.1991.

Dopis Gorske službe spašavanja, stanica Rijeka kojim predlažu da status Službe bude u nadležnosti Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka, te predlažu nabavu potrebne opreme, 8.10.1991.

Izvješće o radu Gorske službe spašavanja, stanica Rijeka za razdoblje od 1991. do 1995. koja je djelovala pri Mjesnoj zajednici Gornja Vežica

Izvješće o djelovanju Stožera Narodne zaštite te programskim zadacima tijekom 1991. godine upućeno Izvršnom vijeću Skupštine Općina Rijeka 24.9.1991. o akciji  blokiranja, odnosno zaprečivanje ježevima, betonskim blokovima i drugim sredstvima na područjima MZ:  Klana, Viškovo, Jelenje, Cernik-Čavle, Orehovica, Pašac, Trsat, Vojak, Gornja Vežica, Draga i Brašćine -Pulac protiv vojske JNA

Naslovnica Dnevnika aktivnosti i događaja Općinskog stožera Narodne zaštite Općine Rijeka tijekom 1991. i 1992. godine

Ovlaštenje predstavnicima Narodne zaštite, jedinicama Pomorskog odreda, o suradnji s predstavnicima Hrvatske vojske ili Kriznim stožerom o nabavi opreme za pomorsko djelovanje od 29.11.1991.

Zabilješka o trenutnom brojnom stanju Narodne zaštite Općine Rijeka prema starosnoj dobi u kojoj se iščitava da se 49 % pripadnika svrstava među starosnu dob do četrdeset godina /iz Dnevnika aktivnosti i događaja

Zapovijed za jačanje reda koju upućuje Zapovjedništvo za Rijeku i Goransko-primorsku regiju općinskim stožerima Narodne zaštite radi suzbijanja nedoličnog ponašanja svih vojnih osoba, 01. 10. 1991.

Općinski stožer Narodne zaštite

Prva konstituirajuća sjednica Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka održana je 26. kolovoza 1991.  godine, a Stožer se od tada  sastajao jedanput tjedno što se iščitava iz Dnevnika aktivnosti i događaja Općinskog stožera Narodne zaštite Općine Rijeka. Na spomenutoj sjednici govorilo se o organiziranju Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka, imenovanju članova Stožera u sastavu: Lovro Jeđud zapovjednik, Veljko Bezjak, zamjenik zapovjednika, Duško Babić, pomoćnik u Stožeru za inženjeriju, Zoran Nevistić, pomoćnik u Stožeru za obavještajni rad, Berislav Žunić, pomoćnik u Stožeru za zaštitu, Ivan Marčelja, zadužen za veze i Glad Matija, zadužen za veze i transport.

Zoran Nevistić 24. siječnja 1992. odlazi u HV, zamjenjuje ga Lino Brubnjak, pomoćnik Stožera za obavještajni rad, a na njegov položaj početkom ožujka dolazi Rudolf Srića; Ivan Marčelja odlazi u MUP, a 21. listopada 1991. Ljiljana Linić postaje pomoćnica zapovjednika za veze.[1]

Dva dana potom, 28. kolovoza 1991. održan je prvi sastanak Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka sa svim zapovjednicima odreda Narodne zaštite, te su istima, sukladno  uputstvima, dani zadaci  organiziranja Narodne zaštite po mjesnim zajednicama,  popunjavanje ljudstva i sl. Zadaci Stožera po osnivanju bili su u odborima mjesnim zajednicama stvoriti kvalitetnu strukturu jedinica u skladu s Naredbom od 30. srpnja  1991., utvrditi količinu raspoloživog oružja u mjesnim zajednicama kao i ostalih materijalno-tehničkih sredstava (vozila raznih vrsta, kamiona, građevinskih strojeva), utvrditi sistem čuvanja vitalnih objekata kao i  kontrole prostora u mjesnim zajednicama i sl.

Dana 1. rujna 1991. održan je sastanak sa zapovjednicima Stožera Teritorijalne obrane Općine Rijeka koji je osnovan radi organiziranog oružanog djelovanja.

Stožer Narodne zaštite Općine Rijeka organizirao je dvanaest sektora, Pomorski odred, jedinicu Gorske službe spašavanja i jedinicu veza, te stvorio djelotvornu informativno-obavještajnu djelatnost. Posebna pažnja posvećena je stvaranju djelotvorne organizacije informativno-obavještajne djelatnosti od  razine sektora,  te suradnja s jedinicama MUP-a, Hrvatskom vojskom i Uredom za zaštitu ustavnog poretka. Stožer je u dva navrata posjetio ratište u Lici, i tom prilikom, dostavio jedinicama prigodne darove.

Općinski stožer razradio je vlastiti sustav uzbunjivanja, uspostavljene su radioveze preko radioamatera u čemu se osobito istakla članica Stožera zadužena za veze Ljiljana Linić.

[1] Vidi: Dragan Ogurlić, Rijeka u Domovinskom ratu, Denona, Zagreb, 2008., str.190

Izvješće Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka od 28. 10. 1991. o imenovanju zapovjednika Općinskog stožera Narodne zaštite – Lovre Jeđuda, te zamjenika zapovjednika – Veljka Bezjaka, o broju pripadnika Narodne zaštite /4 500 pripadnika/, o skromnom naoružanju i podatak da nema stradalih pripadnika Narodne zaštite

Zadaci upućeni svim zapovjednicima Narodne zaštite u mjesnim zajednicama sa sastanka stožera Narodne zaštite 1. 9. 1991. radi organiziranja obrane grada Rijeke (iz Dnevnika aktivnosti i događaja Općinskog stožera Narodne zaštite)

Izvješće o djelovanju Stožera Narodne zaštite s programskim zdacima tijekom 1991. godine upućeno Izvršnom vijeću Skupštine općine Rijeka, 11.11.1991.

Priručno vojno vozilo Hrvatske vojske, snimljeno pored Doma Željka Marača na Vežici, izrađeno u Tvornici Torpedo Rijeka

Postrojavanje odreda Narodne zaštite Općine Rijeka

Zapaljeni kamioni u Zahumu, Grobničko polje nakon eksplozija

Prikaz brojnog stanja Narodne zaštite Općine Rijeka  u prvom tromjesječju 1992. godine

Popis objekata pod ingerencijom Narodne zaštite Općine Rijeka

Obrana i zaštita objekata u gradu Rijeci tijekom 1991. godine po grupama (ceste, željeznice,  ptt-komunikacije, vodoprivredni, elektroprivredni, industrijski, javni, škole, kulturni spomenici, trgovine, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove, crkve, javna skloništa i sl.)

Odredi Narodne zaštite

Nakon ustrojavanja Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka pristupilo se i ustrojavanju odreda Narodne zaštite. Narodna zaštita bila je organizirana u pedeset četiri od pedeset šest mjesnih zajednica Općine Rijeka. Dragovoljno se javilo oko pet tisuća ljudi koji su svrstani u navedene odrede. Sa zapovjednicima odreda Narodne zaštite održan je 28. kolovoza 1991. zajednički sastanak. Prišlo se stvaranju sektora, na način da je u svakom sektoru bilo po nekoliko mjesnih zajednica. Sukladno Uputama o organiziranju Narodne zaštite, svaki sektor imao je zapovjednika i zamjenika. Prvotno je organizirano dvanaest sektora; potom je je 10. listopada 1991. ustrojen Pomorski odred za pomorsko izviđanje, prijevoze i sl., a dana 21. listopada 1991. Narodnoj zaštiti Općine Rijeka pridružila se i Gorska služba spašavanja,  zaslužna za izvlačenje izbjeglica na Velebitu.

Zapovjedništvo na nivou sektora sastajalo se tjedno. Stožer sektora predstavljaju svi zapovjednici Narodne zaštite mjesnih zajednica  na čelu kojeg su zapovjednik i zamjenik zapovjednika sektora.

Sektori Narodne zaštite po mjesnim zajednicama

Sektor I 

  • (ONZMZ Vojak, ONZMZ Bulevard, ONZMZ Centar Sušak, ONZMZ Školjić, ONZMZ Luka, ONZMZ Trsat)
  • Ukupno: 285 organiziranih pripadnika NZ

Sektor II

  • (ONZMZ Pećine, ONZMZ Dolnja Vežica, ONZMZ Krimeja)
  • Ukupno: 305 organiziranih pripadnika NZ

Sektor III

  • (ONZMZ Belveder,ONZMZ Kozala, ONZMZ Brašćine-Pulac, ONZMZ Drenova)
  • Ukupno: 451 organiziran pripadnik NZ

Sektor IV

  • (ONZMZ Škurinjska Draga ,ONZMZ Rade Končar, ONZMZ Brajda, ONZMZ Škurinje)
  • Ukupno: 410 organiziranih pripadnika NZ

Sektor V

  • (ONZMZ Zapadni Zamet, ONZMZ Zamet, ONZMZ Grbci, ONZMZ Gornji Zamet, ONZMZ Srdoči)
  • Ukupno: 533 organizirana pripadnika NZ

Sektor VI

  • (ONZMZ Krnjevo, ONZMZ Kantrida, ONZMZ Costabela)
  • Ukupno: 223 organizirana pripadnika NZ

Sektor VII

  • (ONZMZ Podmurvice, ONZMZ Nikola Tesla, ONZ Mlaka, ONZMZ Banderovo)
  • Ukupno: 266 organiziranih pripadnika NZ

Sektor VIII

  • (ONZMZ Viškovo, ONZMZ Marinići, ONZMZ Pehlin, ONZMZ Kastav, ONZMZ Klana)
  • Ukupno: 583 organizirana pripadnika NZ

Sektor IX

  • (ONZMZ Cernik-Čavle, ONZMZ Orehovica, ONZMZ Pašac, ONZMZ Svilno, ONZMZ Grobnik, ONZMZ Jelenje)
  • Ukupno: 607 organiziranih pripadnika NZ

Sektor X

  • (ONZMZ Krasica, ONZMZ Hreljin, ONZMZ Praputnjak, ONZMZ Zlobin)
  • Ukupno: 238 organiziranih pripadnika NZ

Sektor XI

  • (ONZMZ Draga, ONZMZ Gornja Vežica, ONZMZ Kukuljanovo, ONZMZ Škrljevo, ONZMZ Sv. Kuzam)
  • Ukupno: 297 organiziranih pripadnika NZ

Sektor XII

  • (ONZMZ Bakar, ONZMZ Kostrena, ONZMZ Kraljevica, ONZMZ Šmrika, ONZMZ Križišće)
  • Ukupno: 473 organizirana pripadnika NZ

Sektor XIII

  • Pomorski odred
  • Ukupno: 207 organiziranih pripadnika NZ

Shema organizacije i zapovijedanja MZ Krasica

Rješenje za imenovanje Odbora za ONO i DSZ Mjesne zajednice Gornja Vežica od 5. kolovoza 1991. radi formiranja odbora Narodne zaštite Gornja Vežica, Sektor XI. (Draga, Gornja Vežica, Kukuljanovo, Škrljevo, Sv.Kuzam)

Plan za obranu i zaštitu objekata od posebnog značaja odreda Narodne zaštite MZ Trsat od 28. 9. 1991. iz Sektora I. (obuhvaća mjesne zajednice Vojak, Bulevard, Centar-Sušak, Školjić, Luka, Trsat)

Plan osiguranja objekata MZ Podmurvice, sektor VII. (Podmurvice, Nikola Tesla, Mlaka, Banderovo)

Postavljanje zapreka vrećama punim pijeska tijekom zračnih uzbuna. Postavljene su ispred podrumskih prostora škola 1991. godine u čemu su sudjelovali odredi NZ

Akcija postavljanje zapreka ježevima na mjestu Orijentovog igrališta na Sušaku

Izvješće o radu Narodne zaštite Drenova od 19. 02. 1992., Sektora III. (obuhvaća Belveder, Kozalu, Brašćine – Pulac, Drenovu)

Izvješće o radu Odreda Narodne zaštite Kastav od 5. 3. 1992. godine Stožeru Narodne zaštite Općine Rijeka

Izvješće o osnivanju Narodne zaštite MZ Pehlin, od 10. 3. 1992.

Izvješće Mjesne zajednice Sektora II. (obuhvaća Pećine, Donju Vežicu, Krimeju)  od 3.ožujka 1992.

ZAVRŠETAK AKTIVNOSTI

Glavnina aktivnosti Narodne zaštite Općine Rijeka jenjava s datumom 13.02.1992. godine. Zapovjednici odbora Narodne zaštite mjesnih zajednica nastavljaju s aktivnostima do 15.rujna 1992., te se ukida i taj ustroj Narodne zaštite. Stožer Narodne zaštite Općine Rijeka djeluje do kraja mjeseca lipnja 1992. kada završava s aktivnostima.

Nebeski štit Hrvatske vojske na Katarini, Rijeka

Eksplozija vojnih skladišta na Drenovi, jesen 1991.

Mapa akcije “zaprečivanje ježevima“, stanje na dan 19. 9. 1991.

ZAVRŠNA RIJEČ

Ova digitalna izložba nastala je zahvaljujući tome što je sačuvana dokumentacija Narodne zaštite Općine Rijeka. Kada je g. Veljko Bezjak, predsjednik Udruge Narodne zaštite Domovinskog rata Primorsko-goranske županije,  poklonio Državnom arhivu u Rijeci dokumentaciju, organiziranu u šesnaest registratora, kako je ona kronološki i nastajala, prišlo se stručnoj obradi i opisu gradiva, te su formirana tri arhivska fonda: Narodna zaštita Općine Rijeka, HR-DARI-1321, Narodna zaštita Općine Opatija, HR-DARI-1322, Udruga Narodne zaštite Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, HR-DARI-1323. Prilikom izrade izložbe, kao i inventarnog popisa, zadržana je autentičnost kronologije nastajanja dokumentarnoga gradiva, kako bi bio prikazan autentičan izraz turbulentnih zbivanja  1991. i  1992. godina kao svjedočanstvo tog vremena.

Upravo, mali odredi Narodne zaštite, iznikli i formirani u svakoj mjesnoj zajednici grada Rijeke, preteča su stvaranja Hrvatske vojske, te svojim požrtvovanim radom na načelima dobrovoljnosti uvelike dali doprinos osamostaljenju RH.

Zbog navedenih podataka, 15. ožujka obilježava se kao  dan spomena pod nazivom Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj sukladno Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011.

Postrojavanje odreda Narodne zaštite Općine Rijeka

Veliki broj građana Rijeke stavio se na raspolaganje Narodnoj zaštiti

Sastav pripadnika Narodne zaštite bio je vrlo raznovrstan, kako po dobi tako i po profesionalnim opredjeljenjima

Svjedočanstvo g.Veljka Bezjaka, zamjenika zapovjednika Stožera Narodne zaštite Općine Rijeka

Skip to content